Chicago, IL
37°
Partly Cloudy
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 34°F
Wind: 5mph N
Humidity: 63%
Pressure: 30.09"Hg
UV index: 0
7 am8 am9 am10 am11 am
37°F
39°F
39°F
41°F
43°F
SatSunMonTueWed
57°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F
41°F / 34°F

Published 5 years ago

By admin

ZA SVE VAS KOJI I DALJE SUMNJATE: Čovek je bio na Mesecu: Istina ili prevara?

Danas je tačno 50 godina od kako je Nil Armstrong postao prvi čovek koji je šetao površinom Meseca. Prošle su četiri decenije, ali broj onih koji još uvek tvrde da i dokazuju da čovek nikada nije bio na Mesecu je veliki, kod nas poslednjih godina možda i u porastu.

Česti su oni koji iznose različite dokaze u korist svoje tvrdnje i dokazuju da je cela šetnja po Mesecu snimljena u nekom studiju ili pustinji na Zemlji. U krugovima pristalica teorije zavere kruže priče o različitim dokazima koji osporavaju čovekovo spuštanje na Mesec. Svi ti njihovi navodi mogu se svesti na nekoliko tipova dokaza i svi imaju jednu zajedničku osobinu – interpretacija snimka na osnovu Zemaljskog iskustva.

Upravo taj način interpretacije je osnovna greška pripadnika teorija zavere. Sama činjenica da događaji zabeleženi na snimku nisu onakvi kakvim ih zaverenici opisuju često je upravo potvrda da snimak nije napravljen na Zemlji već na Mesecu, ali krenimo redom.

1. Čovek nije sleteo na Mesec. To je jedna velika laž!

Pre analize činjenica baziranih na prirodnim naukama, tj. fizici i astronomiji, treba proanalizirati društvenu i političku situaciju tog perioda.

U periodu pre četrdeset godina Hladni rat između SSSR i SAD uveliko je trajao. Kosmički projekti bili su jedan od najvažnijih poligona za demonstraciju moći. SSSR je poslao prvi satelit i prvog čoveka u svemir. NASA je bila u velikom zaostaku. Oči celokupne naučne i političke javnosti bile su okrenute prema Mesecu, a pitanje ko će biti prvi bio je osnovni motiv za istraživanje i rad.

Da bi izbegli potencijalne probleme oko dokazivanja da su stigli u svemir, Rusi su na Spunjik instalirali radio predajnik koji je emitovao jedno jednostavno i periodično BIP BIP. Zadatak tog predajnika bio je da svima, bez ikakve sumnje, dokaže da je Supnjik tamo gore. Slično je urađeno i prilikom slanja prvog čoveka u svemir.

NASA je te dve bitke igubila, ali ovu treću, i za mnoge najvažniju, morala je da pobedi. Najgora stvar koja je mogla da se desi je da stignu gore a da im u SSSR ne veruju!

Apolo 11 je odleteo, sleteo na Mesec, astronauti su se vratili nazad a SSSR je čestitao na uspehu i nikada nisu izrazili sumnju u uspeh sletanja. Način za proveru je postojao, radio antene i prijemnici bili su usmereni ka Mesecu, pratili su se signali koji dulaze i koji odlaze sa Zemlje, poznati, a i oni manje poznati, špijunski sateliti radili su svoj posao, analizirani su uzorci koji su doneti. Ništa nije ukazivalo na manipulaciju.

SSSR/Rusija je priznala poraz u trci osvajanja Meseca. Bilo je dovoljno dokaza da ih u vreme hladnog rata ubedi u to, a nijedan jedini dokaz koji bi bacio trag sumnje autentičnost.

2. Zašto nisu otišli ponovo?

Ko kaže da nisu? Apolo 11 nije bio jedini na Mesecu. Na Mesec su sleteli i Apolo 12, 14, 15, 16 i 17. U svakoj od ovih misija ljudi su na Mesecu boravili:

Apollo 11 – 21 časa, 38 min.
Apollo 12 – 31 časa, 31 min.
Apollo 14 – 33 časa, 31 min.
Apollo 15 – 66 časa, 54 min.
Apollo 16 – 71 časa, 2 min.
Apollo 17 – 75 časa

Sve to ukupno iznosi  299 sati i 36 minuta. Svaka misija od poletanja do sletanja trajala je oko 8 dana. Tokom trajanja misija skoro uvek je održavana radio veza sa Zemljom. Sve to su slušali mnogi, tražili greške i snimali i analizirali. SSSR naročito, rekoh već – nisu našli ništa sumnjivo, a tako su želeli da to pronađu! Istraženo je oko 102 km površine našeg suseda i doneseno oko 400 kg kamenja i prašine. Sve to još uvek postoji i čuva se u različitim arhivama.

Pripadnici teorije zavere uvek analiziraju samo jedno – video snimak Nila Armstronga koji skakuće po površini našeg suseda i ništa više. Taj snimak je samo jedan, zanemarljiv deo, u gomili podataka koji su emitovani radio vezom ili doneti nazad na Zemlju. Najveći broj zastupnika teorije zavere nikad nije ni čuo za postojanje ostalih podataka.

Zašto odlasci nisu nastavljeni? Nije postojao razlog da se to uradi. Rusi su pobeđeni, gore nije imalo ničega što bi moglo da se iskoristi, a sve je mnogo koštalo. Apolo program je obustavljen.

Zbog kvara na horizontalnoj šipci zastava koju je nosio Apolo 12 imala je drugačiji oblik.

3. Zastava ne može da se vijori!

Ova tvrdnja predstavlja tipičan primer zemaljskog razmišljanja bez poznavanja, ili uz ignorisanje, elementarne fizike (konkretno: I Njutnovog zakona). Tvrdnja da zastava ne može da se vijori zato što ne postoji vazduh, a samim tim i vetar, ne samo da je pogrešna već je i potpuno suprotna stvarnosti! Elementarna fizika kaže da je takvo ponašanje zastave upravo potvrda da su uslovi drugačiji od onih na Zemlji.

Naše svakodnvno iskustvo nam kaže da zastava koju postavimo stoji i ne mrda ako nema vetra, ali to važi u uslovima na Zemlji – prisustvo vazduha i gravitacija 6 puta veća od one na Mesecu. Taj vazduh, koji kako kaže naše svakodnevno iskustvo, tera zastavu da se vijori istovremeno stvara otpor koji usporava, tj. guši kretanje. Na Mesecu vazduha nema pa ne postoji ništa što bi usporavalo kretanje zastave. Istovremeno, tu je i I Njutnov zakon, zakon inercije – svako telo se kreće ravnomerno dok ga neko drugo telo ili sila ne primoraju da to stanje promeni. Videli smo da drugog tela, tj. vazduha nema pa nema šta da zaustavi to kretanje. U vakuumu se svako telo kreće mnogo lakše i brže nego na vazduhu. Setite se aerodinamike, oblika aviona i automobila – sve to sa ciljem da se smanji otpor vazduha. E, na Mesecu tog vazduha nema pa se svaki dodir zastave prenosi u veliko ljuljanje.

Setite se poznatog Aristotelovog učenja o padanju tela. Aristotel je išao upravo sličnom logikom i tvrdio da teža tela padaju brže od lakših. To mišljenje je vladalo vekovima, a onda je došao Galilej, “bacio” Aristotela i kugle sa krivog tornja u Pizi i pokazao da u vakuumu sva tela padaju sa istim ubrzanjem.

Čudan je taj vakuum, baš voli da zbunjuje ljude. A tek nedostatak gravitacije. Koliko bi se samo lakše i jeftinije kretali da je gravitacija na Zemlji šest puta slabija nego što jeste.

4. Ugao senki pokazuje da su korišćeni veštački izvori svetlosti.

Da li ste znali da jedan dan na Mesecu traje mnogo duže nego na Zemlji, samo 28 zemaljskih dana! Kao i u prethodnom slučaju naše iskustvo nam ne dozvoljava da tumačimo izlazak i zalazak Sunca na Mesecu. Za nas dan traje 24 sata i tako tumačimo kretanje Sunca i senke. Na Mesecu je dan mnogo duži. Sva sletanja i celokupan boravak astronauta obavljen je u vreme kada je na Mesecu bilo jutro. Sunce je bilo nisko na horizontu, a senke izdužene i drugačije od onih koje susrećemo svaki dan. Apolo misije su ukupno snimile 32.000 fotografija. Neke fotografije koje kruže internetom su korišćene za spajanje i pravljenje panorama, a tu je već normalno da svelost pada pod različitim uglom. Ako to radite na Zemlji možda imate i iste ljude na dva mesta.

5. Na fotografijama se ne vide zvezde

U čemu je problem? Normalno je da se zvezde ne vide. Ako očekujete zvezde na svakoj noćnoj fotografiji onda suviše često gledate (niskobužetne) američke filmove. Prilikom normalnog snimanja sjaj zvezda je suviše mali da ostavi trag na filmu. Isto se dešava i sa fotografijama snimljenim na Zemlji ili na orbitalnoj stanici. Ako želite zvezde na fotografiji morate da snimate na poseban način, a takve fotografije sa Meseca nisu bile potrebne.

Tu je, naravno i Sunce. Da li tokom dana vidite zvezde? Naravno da ne.

6. Visoke temerature bi oštetile film

Još jedna zemaljska zabluda. U svemiru nema vazduha pa ništa ne može da prenosi toplotu. Temperatura na sunčanoj strani je velika, ali temperatura u senci je višestruko manja. Par stotina stepeni ispod i iznad nule. Jedan od razloga za sletanje u vreme izlaska sunca je upravo taj – jutra su hladnija i na Zemlji i na Mesecu zato što zraci padaju pod malim uglom.

Takođe, temperatura je ista na Mesecu i bilo gde u orbiti oko Zemlje. Jednostavno, kamere moraju da se drže zaklonjene od Sunca.

7. Otisak stopala je lažan ili Zašto nema kratera nakon poletanja

Ova dva “dokaza” zasnovana su na istoj grešci. Nema smisla govoriti o tragovima u pesku (“zaverenici” do često rade) jer pesak nije odgovarajući opis za prašinu na Mesecu. Uz to zaboravlja se i ono što se nalazi ispod te prašine. Ako šetate plažom iza vas ostaju duboki otisci stopala. Nalazite se na Zemlji, gravitacija je 6 puta jača, sloj peska je debeo. Ako u toku šetnje naiđete na deo plaže gde se ispod peska nalazi stena otisci više nisu isti. Dubina otiska zavisi od debljine peska iznad stene. Analogna situacija je na Mesecu.

Ispod mesečeve prašine nalazi se čvrsta stena. Svaki otisak, stopala ili lnarnog modula može da prođe kroz prašinu, ali kroz stenu nikako. Površina Meseca je čudna po još nečemu. Tamo nema vetrova pa će jednom napravljen otisak ostati takav godinama, decenijama, vekovima, tačnije dok postoji Mesec ili ga ne povari neki meteorit.

Za izostanak plamena prilikom poletanja Lunarnog modula odgovoran je kiseonik, tj. nepostojanje istog. Za sagorevanje i plamen potreban je vazduh (kiseonik) kad njega nema – nema ni plamena, ali to ne znači da sagorevanja i potiska nema.

8. Ko je snimio poletanje

Česte su priče ko je snimio ovo, ko je snimio ono. Ovo je verovatno jedan od najsmešnijih dokaza. Snimili su inžinjeri koji su sedeli u Hjustonu i upravljali automatskom kamerom koja se nalazila na Mesecu. Da u to vreme su znali za daljinske kontrole, setite se prethodnih misija u kojima nije bilo ljudi.

9. Na fotografiji se vidi… (dodajte po želji)

Ovaj dokaz je postao aktuelan poslednjih godina. Često neko izbaci neku fotografiju visoke rezolucije i tvrdi d aje to dokaz. Još jedan od smešnih dokaza. Primenite Okamovu oštricu, koja kaže “od dva objašnjenja za istu stvar, tačno je ono koje je jednostavnije”. Da li je jednostavnije montirati 32000 fotografija, oko 300 sati radio komunikacije, 400 kg donetog materija ili par fotografija?

10. Zašto nisu snimili mesta sletanja

Evo, snimili su!

11. Ne mogu da se setim…

…. dodajte po potrebi, ali pre toga prelistajte udžbenik iz fizike za osnovnu školu. Najverovatnije se odgovor za vaš dokaz nalazi upravo tamo.

Izvor: Svet nauke Foto: NASA

YOU MAY LIKE