Chicago, IL
37°
Partly Cloudy
6:36 am7:13 pm CDT
Feels like: 34°F
Wind: 5mph N
Humidity: 63%
Pressure: 30.09"Hg
UV index: 0
7 am8 am9 am10 am11 am
37°F
39°F
39°F
41°F
43°F
SatSunMonTueWed
57°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F
41°F / 34°F

Published 5 years ago

By admin

SRPSKI NAUČNIK SA HARVARDA OTKRIVA: Imamo lek, rak pluća uskoro će biti samo hronična bolest!

Nemanja Despot Marjanović, doktorand sa Harvarda, kaže da su on i njegove kolege otkrili metod kako da pobede rezistentne maligne ćelije. Prva klinička ispitivanja na ljudima – najkasnije za tri godine

-Uspeli smo da razumemo šta je zajedničko kod svih malignih ćelija raka pluća, od najranije faze do najpoznijeg stadijuma bolesti. Studija na uzorku od 800 pacijenata sa klinika iz Velike Britanije nam je pokazala koje su to četiri vrste stanja ćelija koje se pojavljuju u svim malignitetima i koje uspevaju da prežive svaku hemio ili imuno terapiju. U Broad institutu u Bostonu, moj tim upravo radi na detekciji markera na takva stanja u ćelijskom sistemu, i ako nam se i po drugi put pokaže na miševima da sve ide u dobrom smeru, najkasnije za tri godine imaćemo testiranja na ljudima, otkriva Nemanja Despot Marjanović, srpski naučnik, koji je svojim radom u laboratorijama na Harvardu i MIT, širom otvorio vrata medicinske istorije, sekvencirajući RNK na više od 400.000 malignih ćelija najsmrtonosnijeg oboljenja današnjice. Marjanović, zajedno sa timom stručnjaka, kako stvari stoje, na putu je da pronađe način kako da najtežu bolest pretvori u hronično oboljenje:

– Uspeli smo da odredimo “ime i prezime” svake ćelije raka, sekvencirajući njen RNK pojedinačno. Ranije terapije su pokazivale da leče ili, tačnije, ubijaju samo pojedine grupe malignih ćelija, dok druge grupe i druga stanja preživljavaju svaku terapiju. Mi smo išli za tim da odredimo koje su to ćelije koje su rezistentne na lekove i da li postoji nešto što ih izdvaja od drugih. Našli smo protein kojim maligna ćelija blokira naš imunosistem i lekove i kojem nijedna poznata terapija ne može ništa.

Prva studija na miševima pokazala je da metod “radi 100 odsto”. Dok mi pričamo, u Bostonu grupa od 15 mladih naučnika iz celog sveta proverava na ćelijama i drugu metodu detekcije, a svi uzbuđeno čekamo da se ovih dana pojavi časopis “Cel” i da se otkriće obnaroduje

Da li ste našli i način kako da pobedite te vrste rezistentnih ćelija?

– Da. Prva studija na miševima pokazala je da metod “radi 100 odsto”. Dok mi pričamo, u Bostonu grupa od 15 mladih naučnika iz celog sveta proverava na ćelijama i drugu metodu detekcije, a svi uzbuđeno čekamo da se ovih dana pojavi časopis “Cel” i da se otkriće obnaroduje. Doduše, u svetu biomedicine zna se šta smo učinili i valjda je prvi put da tako ugledan biološki časopis pozove autore da predaju rad, a ne obrnuto.

Džejms Alison i Tasuko Honjo prošle godine su dobili Nobelovu nagradu za sličnu stvar?

– Oni su izumitelji “ček pointa” – ciljane terapije, jer su pronašli dva proteina koja utiču na bujanje bolesti. Profesori su tu metodu patentirali pre 15 godina. Slikovito rečeno, oni su odgovorili na pitanje kakvu srednju boju očiju imaju svi stanovnici Vračara. Mi smo uspeli da u svim fazama kancera imenujemo stanje svake pojedinačne ćelije i da odredimo i da detektujemo protein koji naš imunosistem čini nemoćnim pred bolešću. To je mnogo, mnogo preciznije.

U DRUŠTVU NAJBOLJIH: Nemanja Despot Marjanović

Šta je na redu sledeće?

– Nalaženje preciznog tumor-markera, pre svega za ta tri, četiri opasna proteina. Kada se postigne cilj, mi smo na kraju puta.

Prvi put je sekvenciran RNK iz ćelije 2014. i za “čitanje” sedam ćelija trebalo je sedam dana. Vi ste, kažete, imenovali 400.000 ćelija.

– Biomedicina je čudo! To je polje nauke u koje se najviše ulaže i već su napravljenje mašine koje ovaj posao ubrzavaju do te mere da svake nedelje imamo po 50.000 pročitanih ćelija samo u mojoj laboratoriji. Ako se zna da ta naša laboratorija na Broad instititu (zajedno MIT i Harvard) nedeljno troši dva miliona dolara, onda možete da pretpostavite koji se koraci od sedam milja prave svakog dana. Atlas humanih ćelija, koji je sa 100 miliona dolara sponzorisao i “Gugl”, dobro je odmakao na svom putu i pretpostavljam da ćemo do kraja godine imati “imena i prezimena” svih ljudskih ćelija. Onda slede analize iz kojih možemo očekivati mnogo novih terapija za različita ćelijska stanja kod gotovo svih bolesti.

Kada ćemo imati pouzdan lek za rak pluća?

– Teško je to reći, svima je u interesu da se to dogodi što pre. Od nas koji smo pronašli metodu do onih koji će praviti lekove. Na kliničkim istraživanjima će se raditi test terapije koje potom mora da odobri tamošnje regulatorno telo za hranu i lekove, a zatim lekovi idu u klinike. Pošto se sve u svetu neverovatno ubrzalo, nadam se da nećemo čekati 10 godina.

SRBIJA MI DALA ŠANSU

Došli ste u Srbiju još kao dečak 1992. iz Republike Srpske?

– Majka i ja smo došli u Inđiju iz Prijedora, gde sam rođen. Otac se borio oko Bosanske Krupe sve do 1995. i bio je i ranjen, kao i stric. Pridružio se porodici posle rata. Međutim, za obrazovanje moram da zahvalim Srbiji, koja mi je dala šansu. Naš Biološki fakultet sigurno je među najboljima u svetu. A u Krupu i Prijedor idem svake godine.

HARVARD I SATARAŠ

Čega se prvo setite kada pomislite na Srbiju? 

– Majke i oca, zatim sataraša, tog divnog letnjeg jela koje kuva moja mama. U Bostonu za malo šta imam vremena jer sam 12 sati u laboratoriji. Jedino što me opušta je veslanje na jezeru kraj Harvarda, ujutru od šest do osam, a onda idem u “svet ćelija”.

Izvor: Novosti

YOU MAY LIKE