Chicago, IL
46°
Mostly Cloudy
6:38 am7:12 pm CDT
Feels like: 43°F
Wind: 12mph WSW
Humidity: 43%
Pressure: 30.09"Hg
UV index: 4
3 pm4 pm5 pm6 pm7 pm
50°F
50°F
50°F
48°F
46°F
FriSatSunMonTue
46°F / 43°F
55°F / 39°F
46°F / 41°F
46°F / 41°F
43°F / 36°F

Published 5 months ago

By Serbian Times

DA LI SRBI SLAVE NOĆ VEŠTICA? Samo će Vam se kasti kad saznate poreklo Halloween-a i kakve veze ima sa našim Zadušnicama!

Kako svane 31. oktobar, među Srbima krene diskusija gde “tvrdokorni” pravoslavci osuđuju pomodarstvo slavljenja “zapadnih demonskih praznika”. S druge strane, samo mali broj pobornika Halloweena zna šta se krije iza ovog praznika.

Da bismo shvatili otkud potiče Noć veštica ovakva kakvu danas znamo, komercijalizovana do balčaka, sa svim tim bundevama i kostimima, moramo se vratiti u vreme pre nekih 2.000 godina, kada su drevni Kelti živeli na tlu današnje Engleske, Irske i delom Francuske.

Za njih je nova godina počinjala 1. novembra, i taj dan je označavao kraj leta, svetlosti i žetve, a početak tamne, hladne zime koja je asocirala na smrt, odumiranje.

Kelti su još verovali da u noć pre nove godine nestaje granica između ovog našeg i sveta mrtvih. U noć 31. oktobra, koju su još zvali Samhain, duše mrtvih se vraćaju na zemlju. Ta noć se odigravala na veoma specifičan način: Druidi, njihovi vešci/iscelitelji, su palili ritualne vatre, gde su ljudi, ogrnuti životinjskim glavama i krznima prilagali žrtve bogovima ne bi li ih umilostovili. Druidi su pak, kroz svoje rituale, razgovarali s mrtvima pokušavajući da prognoziraju budućnost.

KELTSKA TRADICIJA: Druidi su predvodili svetkovine posvećene mrtvim precima

KELTSKA TRADICIJA POMEŠANA SA RIMSKOM, HRIŠĆANSKOM…

Možda vam se ovo čini sablasno, ali pričamo o eri kada su ljudi doslovce zavisili od vremenskih prilika. A po završetku proslave, ponovo bi palili vatre i stavljali u prozorska okna izdubljene i izbušene bundeve u kojima su gorele sveće – sve to da bi mrtvima olakšali put natrag.

Kelti nisu dugo uživali u svojoj slobodi i nesputanosti – već u prvih 50 godina prvog milenijuma nove ere Rimljani su osvojili većinu njihovih teritorija i tu su se zadržali narednih 400 godina. Tokom tog golemog vremena, proslava Samhaina (odnosno, Keltske Nove godine) se prispojila s dva velika rimska praznika: Feralia (prolazak mrtvih) i Pomona (boginja voća i drveća).

U sedmom vekua papa Bonifacije IV odlučuje da je Panteon u Rimu posvećen svim hrišćanskim mučenicima, te određuje i praznik, Dan svih mučenika. Njegov naslednik, papa Grgur III je kasnije proširio praznik na sve svece i sve mučenike i pomerio datum proslave na 1. novembar.

Već u devetom veku, kao što si znamo, uticaj hrišćanstva se proširio po seloj Evropi, obuhvatajući sve keltske teritorije. Proslave (s istim motivom, počast mrtvima) su se poklopile dan za danom.

Rimokatolički All Soul’s day (Dan svih duša) se proslavljao slično kao keltski Samhain: uz vatru, povorke i maskiranje u svece, anđele i đavole. Proslava dana svih svetaca još se zvala All-hallows ili All-hallowmas, te se stoga keltska proslava, koja se odigravala noć ranije počela nazivati All-Hallows i najzad, Halloween. Danas mnogi veruju da ovo preklapanje praznika nije bilo slučajno, već da je Katolička crkva želela da keltski praznik zameni onim koji je ona odobrila. Logično i praktično, zar ne?

PROČITAJTE VIŠE:

A ONDA KREĆE KOLONIZACIJA AMERIKE…

Preskočićemo Kolumba i zaustaviti se negde u 18. veku. Da možete sad da posmatrate doseljenike iz Evrope kako se ponašaju na američkom tlu, bili biste iznenađeni koliko je sličnosti u verovanjima i običajima između njih i Indijanaca.

Pogodite, i Indijanci su imali svoj praznik posvećen zimi i dušama umrlih. Elem, najednom imamo novopečene Amere sačinjene od evropskih pustolova i Indijance kako u zadnjoj noći oktobra uz vatru i naravno bundevu, pričaju jedni drugima priče o svojim precima, plešu, pevaju, vesele se. Ovaj praznik ni nalik nije bio fešti kakva je danas. U drugoj polovini 19. u Ameriku dolaze Irci i pomažu, pre svega svojim raskalašnim ponašanjem, da se ovaj praznik omasovi.

BUNDEVA KAO VEZA: Indijanci i prvi doseljenici

Inače, današnji Ameri treba da zahvale Indijancima i bundevi što su živi i u tolikom broju. Naime, kako su osvajali ovaj kontinent, suočavali su se sa drugačijom klimom i rastinjem, te su često skapavali od gladi. Indijanci su im pomogli otkrivši im magiju bundeve – koja se može pripremiti na milion načina i uvek će biti preukusna, a toliko hranljivih sastojaka ima da samo nju da jedete mesecima, neće vam biti ništa!

OBIČAJI ZA NOĆ VEŠTICA

Svakako je najpoznatiji “trick-or-treat”, kada se ide od kuće do kuće, lupa na vrata i traži hrana ili novac, a zadržao se do danas. U kasnom 19. veku počinje komercijalizacija ovog praznika i on sve manje biva posvećen mrtvima i svetima, a sve više zabavi i druženju.

U feštu se uključuju tadašnji mediji i politički lideri, ohrabrujući roditelje da se priključe deci u uživanju u sezonskim đakonijama i kostimiranju.

Takođe, još od dana kad su migranti naselili Ameriku, razvilo se verovanje da devojke mogu saznati ime svog budućeg muža izvodeći ritual s jabukama, vunom i ogledalima. Podseća li Vas to na naše bajalice…?

Tu je i “bobbing for apples”, što možemo prevesti kao “vitlanje jabuka zubima”. Uzgred, postoje verovanja da ovo datira iz gorepomenutog praznika starog Rima, Pomona.

Danas, procene kažu, u Americi se na proslavu Noći veštica potroši 6 milijardi dolara: Na bundeve, veštičije šešire, trista trioca i kučina kojima se ukrašavaju domovi i plaše kompšije i prijatelji, čime je ovaj praznik postao “najskuplji” posle Božića. Snimljena je gomila filmova, organizuju se tradicionalni maskenbali ne samo u Americi, već i širom sveta.

Baš kao i Božić, Dan Nezavisnosti, Novu Godinu i ostale praznike, i ovaj je maksimalno komercijalizovan i sveden na feštu i troškarenje.

Ipak, na kakav takav način održao se običaj odavanja pomena preminulima star nekoliko hiljada godina, prisutan među različitim narodima.

Kod nas Srba, obeležavanje dana povećenog mrtvima sačuvano je gotovo neizmenjeno. Valjda smo zato pravioslavni (orthodox)…

OVAKO TO RADE SRBI:Zadušnice su praznik kojim se uspostavlja veza između živih i predaka

“Da li to znači da i Srbi imaju Noć veštica?”

Ne. Mi imamo Zadušnice, dan posvećen umrlim precima, i to čak četiri puta godišnje:

  • Zimske zadušnice – obeležavaju se u subotu pred Mesne poklade
  • Letnje zadušnice – obeležavaju se u subotu pred Duhove
  • Miholjdanske zadušnice – obeležavaju se pred Miholjdan
  • Jesenje zadušnice – nazivaju se drugačije i mitrovske zadušnice jer obeležavaju u subotu pred Mitrovdan

Tada se odlazi na groblje ili u crkvu, pale se sveće, priprema hrana “za pokoj duši” koja se razdeljuje siromasima, pije se vino i jede koljivo (kuvano žito). Primetićete da ima mnogo sličnosti sa starim keltskim, pa i starorimskim praznovanjima dana mrtvih.

Inače, i kod nas je bundeva kult – takođe smo svesni njene široke primene, a i hranljivosti. Nekada smo je, istina, slavili više nego danas. Ali još uvek ima svoj festival, koji se zove “Dani ludaje” i održava u Kikindi. U oktobru.

Uprkos svim pomodarijama, imajte na pameti odakle potiče današnji praznik i odajte poštu svojim precima, bilo da se oblačite kostime ili palite sveće i slavite Svetog Luku, živite u Čikagu ili Kikindi…

POVEZANE TEME:

ODALI POČAST SRPSKIM JUNACIMA: Meštani obnavljaju svetinju u kojoj se pričestio deo vojske pred Kosovski boj!

NIKAD OBJAVLJENA FOTOGRAFIJA: Vratolomni prelazak Tita sa jednog broda na drugi, u korpi!

MOĆNE REČI ZA SVA VREMENA: Evo šta je Ivo Andrić rekao u govoru na dodeli Nobelove nagrade!

Izvor: Moodiranje
Foto: Pexels

YOU MAY LIKE